Mjesto Murter

Murter je naselje na sjeverozapadnom dijelu istoimenog otoka. Najprije se zvalo Veliko Selo (od XIII. st.) i Srimač (Srimac), a od 1715. ima sadašnje ime. Širi se prema uvali Hramina, u kojoj je izgrađena marina, prema uvali Slanica, u kojoj je najljepša plaža na šibenskoj rivijeri, te kamp i hotel "Colentum". Uvala Hramina zaštićena je od svih vjetrova i dobro je zaklonište jahtama. Gospodarska je osnova poljodjelstvo, ribarstvo i turizam. Na regionalnoj je prometnici i broji oko 2000 stalnih stanovnika, dok je u turističkim mjesecima taj broj daleko veći.

Murter je najveće naselje na istoimenom otoku, s najvećim brojem otoka u svom sastavu (preko 170), s velikim brojem pjeskovitih plaža na svojim obalama (Čigrađa, Slanica, Podvrške...) i velikim brojem zanimljivih odredišta u svom susjedstvu (nacionalni parkovi: Kornati, Paklenica i Krka; parkovi prirode Telašćica i Vransko jezero; gradovi: Zadar, Šibenik i Split). Smještaj se nudi u obiteljskim kućama i apartmanima. Ljubitelji tišine i sportskog ribolova mogu pronaći mir na Kornatima, u ribarskim kućama. Specijalizirani restorani i gostionice nude obilje gastronomskih specijaliteteta.

Na podnožju uzvisine Gradine, u uvali Hramina i drugdje nalaze se ostaci rimskih građevina, ostaci antičkog naselja Colentum. Na rtu Gradini nalazi se mjesno groblje, u kojemu su pronađeni starohrvatski grobovi. Na groblju je crkva Gospe u Gradini iz XVII. st. Župna crkva sv. Mihovila (rekonstruirana 1770. godine) ima barokni oltar, rad majstora Pija i Vicka dall'Acqua i jednu ikonu kretsko - venecijanske škole. U župnome uredu nalazi se gotičko-renesansni procesijski križ te nekoliko vrednijih slika. Iznad sela, na brdu Vršini, je crkva sv. Roka iz 1760.

Tijekom ljeta u Murteru možete prisustvovati koncertima klasične i zabavne glazbe, a osobito je dojmljivo pučko crkveno pjevanje. Veliki je kulturni događaj i regata tradicionalnih brodova, koja se održava pod nazivom Latinsko idro, svake godine koncem rujna, o blagdanu svetoga Mihovila, zaštitnika mjesta.

Povijest

Otok Murter je bio nastanjen već u pretpovijesti i u doba Ilira. Liburni i Rimljani, koji su živjeli na otoku, ostavili su jasne tragove svoje nazočnosti. Arhitektonski ostaci rimskih objekata, lučkih uređaja i mozaici govore o važnosti otoka u antičko doba.

Otok prvi put spominje Plinije Stariji pod imenom Colentum. Hrvatsko ime otoka Srimac (Srimač) javlja se 1251. godine kad je ugarsko-hrvatski kralj Bela odredio granice šibenske komune. Od 1740. godine otok dobiva ime Murter. Podrijetlo imena Murter još je znanstveno nedokazano. U novije vrijeme prevladava mišljenje da se naziv Murter odnosi na antičko izdubljeno kameno korito koje se nalazilo u sklopu preše za ulje, a zvalo se mortarium. Riječ mortar, mortario u hrvatskom jeziku ima značenje mužar, stupa - radi se o nazivima za posude u kojima se ručno melju žitarice, a stupa se koristi i kao naziv za prešu ili tijesak. Drugo promišljanje vezano je uz toponim uvale Murtar koja se nalazi na jugozapadnom dijelu otoka po kojoj je kasnije cijeli otok dobio ime.

U blizini današnjeg naselja nalazio se antički grad Colentum čiji ostaci, koje je već velikim dijelom pokrilo more, leže u podnožju brda Gradine, na sjevernoj strani uvale Hramine. Colentum je doživljavao svoj procvat najverojatnije u vrijeme vladavine rimskih careva Nerona (37.- 68.) i Vespazijana (9.-79.) čiji je novac pronađen tijekom prvih arheoloških istraživanje provedenih od 1907. do 1909. godine.

Grad je imao tipičnu antičku arhitekturu, kuće podignute na kat, cisterne za vodu, terme i uske ulice popločane kamenim pločama vrlo slične današnjim ulicama u starim dijelovima dalmatinskih gradova, pa i starom dijelu Murtera. Arheolozi su otkrili luksuzne zgrade, najverojatnije ljetnikovce, terasasto raspoređene niz padinu Gradine, s pročeljima okrenutim prema moru. Pretpostavlja se da su Colentum početkom 2. stoljeća srušili i opljačkali gusari, a ima indicija da je stradao u potresu. Dio ruševina uz obalu bio je obnovljen, ali Colentum više nikada nije vratio svoj početni sjaj. Daljnja sudbina Colentuma se ne zna.

U XIII. st. na otoku postoje dva naselja - Veliko Selo (Villa Magna), danas Murter, i Jezera. Stari dokumenti kazuju, da je godine 1298. imao 203 stanovnika. U Murteru i ostalim naseljima na otoku sve do XVIII. st. njegovale su se glagoljica i bosančica što dokazuju sačuvani stari župni dokumenti iz tog vremena. Godine 1866. osnovana je najstarija pučka knjižnica u Dalmaciji, koja je imala važnu ulogu u narodnom preporodu. Osnovna škola i pošta otvoreni su 1877. godine, a 1910. godine osnovana je Uljarska zadruga.

Srednjovjekovni Murter je nastao na prostoru današnjeg Sela, podalje od mora, dok je luka Hramina formirana mnogo kasnije, u trenutku kada su Murterini postali, otkupom posjeda, najbrojniji vlasnici kornatskih otoka. Do njih su mogli samo brodom, pa je za to trebala i odgovarajuća lučka infrastruktura.

Ime otoka Murtera pokriva akvatorij koji je na sjeverozapadu omeđen Murterskim kanalom, na jugoistoku rtovima šibenskih otoka Kaprija, Kakna i Žirja, na jugu Samogradskim vratima, na jugozapadu pučinskim (piškerskim) nizom kornatskih otoka, na sjeverozapadu prolazom Velika Proversa i otočićima Malim Tremulićem, Božikovcem i Malom Balabrom, prema sjeveru Srednjim kanalom, zadarskim otocima Gangarom i Murvenjakom, te konačno Vrgadskim kanalom i otočićima Articom velom i Articom malom. U sredini tog prostora koji je postao jednim od najatraktivnijih i najposjećenijih nautičarskih područja u Europi, nalazi se Murtersko more.

Murtersko more

Murtersko more je najveći morski prostor između šibenskog i zadarskog arhipelaga. Površina mu je 210 četvornih kilometara, a najveća dubina 94 metra. Na sjeveroistočnoj strani Murterskog mora je otok Murter, sa sjeverozapada, jugozapada i juga okružuju ga Kornati, a na njegovoj jugoistočnoj strani su poznati šibenski otoci Žirje, Kakan i Kaprije. Na sredini jugoistočnog ruba Murterskog mora nalaze se Tetovišnjaci - skupina od pet otoka i jedne hridi. Lako uočljivi i prepoznatljivi, Tetovišnjaci su dobar orijentir pri plovidbi nevelikim, ali ćudljivim Murterskim morem. Iako je opsegom maleno, Murtersko se more ne smije podcjenjivati. Izloženo je jakim vjetrovima i naglim promjenama vjetra te jakim morskim strujama pa nautičari u njegovim vodama uvijek moraju biti oprezni.

Otoci oko otoka Murtera

Za razliku od Kornata koji su zemljopisna i geomorfološka cjelina, otoci oko otoka Murtera i Murterskog mora grupirani su u nekoliko otočnih skupina i su(vlasničkih) cjelina. Stanovnici otoka Murtera, odnosno naselja Murter i Betina vlasnici su i suvlasnici 134 kornatska otoka među kojima su svih 89 nadmorskih kopnenih jedinica u Nacionalnom parku "Kornati". Osim toga, stanovnici otoka Murtera vlasnici su i suvlasnici još 55 nadmorskh kopnenih jedinica, od kojih se šest nalazi u administrativnim granicama Zadarske županije, te još šest u granicama grada Šibenika. Prekomorski posjedi stanovnika otoka Murtera i kornatski arhipelag obuhvaćaju 207 nadmorskih kopnenih jedinica (otoka i hridi).

O Kornatima

Kornati su najgušći arhipelag na Sredozemlju. Zbog nejasnog kriterija oko definicije otoka općenito, nema opće suglasnosti o njihovu broju. No smatramo da nećemo pogriješiti ako ovaj broj zaokružimo na 150. Površina akvatorija u kojemu su smješteni iznosi oko 320 km2 .

Najveći otok u arhipelagu jest Kornat. Murterini, najbrojniji među vlasnicima posjeda, nazivaju ga Kurnat, otočje Kurnati, a sebe Kurnatarima, ostali susjedi i šira javnost uglavnom Kornat i Kornati. Površina otoka iznosi 32 525 315 m2 ;duljina litorala 66,1 km, a visina 235m - vrh Metlina. Otok je dug 25,2 km ili 13,6 morskih milija. No osobitost i prepoznatljivost kornatskog arhipelaga čine mali otoci.

Poput mnogih onodobnih stočara i težaka, i Kurnatari su do pašnjačkih i kasnije obradivih površina dolazili paljenjem. Postupak se obnavljao svakih nekoliko godina, po određenom redu i u određeno vrijeme. Iako se zna da su događaji ponekad izmicali kontroli, u cjelini, pašnjak se palio organizirano. Posljedica paljenja pašnjaka danas je gotovo lunarni pejzaž Kornata i joše nekih većih otoka, npr. Kurbe, Škuja, Lunge.